O nama

Društvo zadarskih Arbanasa

Predsjednik: Soni Banić i dopredsjednici: Dorian Perović i Dario Tikulin Stipčević

  1. Mi mala zajednica Zadrana Arbanasa Hrvata utemeljili smo naše Društvo 1993. na oslobođenom području za vrijeme osloboditeljskog rata u ozračju stvarne državne neovisnosti i narodne slobode, na poticaj i po zamisli dvojice hrvatskih branitelja pok. Enia Grdovića i Doriana Perovića. Pod tuđim vlastima mjesna baština naših djedova je ili prešućivana ili krivo prikazivana. Ništa bolje nije bilo ni u ostalim gradskim i prigradskim župama. Svaka čast hrabrima koji su tada unatoč zaprekama i zabranama tuđih vlasti uspjeli na svjetlo iznijeti istinu.
  2. Cilj Društva je da društvari i društvarice njeguju hrvatsku kulturnu baštinu specifičnu za područje Arbanasa. Zatim smo si stavili u zadatak obilježavanje priredbama desetsvibanjski blagdan Gospe Loretske (Čuda arbanaškoga). Dane Gospe Loretske tradicionalno priređujemo mi Društvo zadarskih Arbanasa. Potom imamo po programskim načelima još i zadaću njegovanja nikad poništenoga hrvatskog identiteta Grada.
  3. Društvo je pod vodstvom pok. predsjednika zaslužnog Enia Grdovića proširilo polazišne osnove i zadaće:
    1. Dužnost nam je nasljedovati djedovsko štovanje nadb. zadarskog Vicka Zmajevića.
    1. Budući smo mi zajednica Zadrana Arbanasa za razliku od drugih gradskih župa dali najveći broj učenih ljudi od hrvatske knjige i najveći broj pjevača hrvatske riječi, zadaća nam je nasljedovati tu baštinu raspršenu i izvan područja župe.
    1. Budući je prvi ravnatelj ZMAJOILLYRICVMA zaslužan glagoljaš Zadranin, Arbanas dr. Ivo od Petanovih biskup šibenski rođen u Briski u Barskoj nadbiskupiji prije doseljenja, mi se nastojimo povezati i s našim barskim prazavičajem i tamošnjim preostalim Hrvatima katolicima.
    1. Zalažemo se za očuvanje arbanaškog predajnoga i običajskog yerokgnixya i za život jedinstvenoga u svijetu arbanaškoga trogovora, onako kako se običavalo u obiteljima i na ulici govoriti. Trogovor se sastoji od:
      1. arbanaške biesede ili škeništanskog ervockoga (hrvatskog) govora iz šestan barskog prazavičaja iz Dukljaninova vremena.
      1. arbanaškog folumanja – govora bliskog shqip jeziku iz prazavičajnog pograničja pod turskom vlašću.
      1. arbanaškog parlanja po mletačko-tršćanskom govoru koji je moguće prihvaćen već u Baru pod mletačkom vlašću.
  4. Naše Društvo dobilo je priznanje da smo izvorni nositelji kulturnog dobra arbanaškog trogovora. Dobili smo rješenje Ministarstva kulture RH kojim se 1. kolovoza 2010. govor zadarskih Arbanasa proglašava nematerijalnim kulturnim dobrom Republike Hrvatske.
  5. Od brojnih djela i uradaka u 25 godina djelovanja Društva najveći naš uspjeh je navedeno Rješenje i pokrenut Tečaj arbanaškog foluma po pravilu dr. Kruna Krstića pod vodstvom  profesorice Antonele Štefulić i Doriana Perovića. A za arbanaško predajno knjižje i biesedu škeništansku za koju skrbi sekcija Čehuljica za glago. knjigu Zmajevich najznačajnije postignuće je uređenje Glagoljaške ulice s 44 glagoljske ploče i skulpturom kod Reljinih koja je nadahnuta glagoljicom don. Šime Stipčevića.
  6. Zanimanje za naš rad i potporu pružili su stručnjaci i znanstvenici na razini Zadra i RH. Prof. dr. Aleksandar Stipčević znanstvenik međunarodnog ugleda je počasni predsjednik Društva još od osnutka 1993. godine.
  7. Naša pregnuća su prepoznata te potporu i sredstva dobivamo od Mjesnog odbora, Grada Zadra i Zadarske županije. Hvala im.
Scroll to Top